Šta se to dešava?! “Epidemija” LEUKEMIJE zahvatila OVAJ grad, NIKO NE ZNA UZROK

Pre otprilike dva meseca objavili smo tekst o povećanom broju pacijenata koji su od početka novembra prošle godine na Zavod za hematologiju splitskoga Kliničkog bolničkog centra primljeni s dijagnozom akutne mijelocitne leukemije (AML).

Naglašeno je tada da se ne radi ni o kakvoj službenoj statistici, niti obrađenim podacima, nego je tek uočen trend.

Dr Dominik Lozić, specijalista interne medicine i subspecijalista hematologije, izneo je i brojke: novoobolelih od AML-a u spomenutom je razdoblju na Zavodu bilo 14, dok bi očekivana učestalost primanja obolelih od ove bolesti u istom razdoblju bila sedam do osam slučajeva.

U bolnici nisu reagovali, kako nam je tada rekao dr Lozić, što je broj novoprimljenih s AML-om posustajao. Moguće je bilo da se radi o slučajnom nizu iza kojega ne stoji nikakav poseban uzrok većeg broja oboljelih.

Porast obolevanja

No, u međuvremenu broj novoprimljenih s dijagnozama akutnih leukemija – najviše upravo mijelocitne – nastavio je da raste, zbog čega će Zavod za hematologiju ovo povećanje prijaviti Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Za razdoblje od početka novembra, u evidenciji Zavoda za hematologiju nalazi se, naime, sveukupno 26 primljenih s akutnim leukemijama, odnosno njih 20 ako se “odbiju” oni koji već imaju neku drugu malignu bolest iz koje se mogao razviti AML. Dr Lozić kaže da su na Zavodu ranije primali prosečno jednog novoobolelog mesečno, a sada i do jednom nedeljno.

– Ranije se događalo da na odeljenju imamo jednog pacijenta s dijagnozom AML-a, a trenutno ih lečimo osam. To se nikad ranije nije dogodilo. Pitao sam naše onkologe što oni kažu za “svoje” tumore, no oni govore da imaju porast obolevanja od svih vrsta tumora. Nije ni čudo, porast broja obolelih od malignih bolesti beleži se i u Hrvatskoj i u svetu – kaže dr Lozić.

Prema njegovim rečima, podaci iz istorije bolesti spomenutih dvadesetak obolelih ne ukazuju ni na kakvu povezanost: većina primljenih je iz Splita, no ima ih i s makarskog područja, Podstrane, Imotskog, Zadvarja, Mokrog polja… Različitog su pola, statusa, dobi, rođeni od 1926. do 1987. godine.

Dr Lozić upozorava da je dosta podataka i nepoznanica koje treba staviti u neku tablicu, te da bi analiziranje istorije bolesti iz poslednjih pet godina dalo precizniju sliku, no hematolozi za takav posao za sada jednostavno nemaju vremena.

– Međutim, budući da ne možemo da ignorišemo podatke, angažovali smo mlađe lekare da iz istorije bolesti prikupe demografske podatke koje ćemo zatim analizirati – zaključuje dr Lozić.

Sledi analiza

Epidemiološkinja dr Jasna Ninčević, upravnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, upozorava da je reč o bolničkim, a ne populacionim podacima, iz kojih se ne može utvrditi incidencija AML-a.

Radi se o broju primljenih u bolnicu, a ne o broju novoobolelih, odnosno incidenciji. Samo podatak da je uočen veći broj obolelih od AML-a može zavarati ako se ne sagleda u širem kontekstu, upozorava dr Ninčević.

– Sva ta opažanja kolega kliničara zahtevaju pomno istraživanje i utvrđivanje radi li se zaista o statistički značajnom povećanju broja novoobolelih ili neki drugi čimbenik utiče na tu pojavu. Možda je to najlakše objasniti na primeru naglog porasta prijava obolelih od neke zarazne bolesti na nekom određenom području – mi u epidemiološkoj službi uočimo iznenadni porast prijava i pokušavamo, naravno, utvrditi šta se stvarno događa na terenu. Ispostavi se da je zaposlen novi lekar, revnosniji od prethodnika, koji poštuje zakonom obvezno prijavljivanje svakog obolelog od neke zarazne bolesti, i to je bio razlog većeg broja prijava, a ne stvarno i većeg broja obolelih – kaže dr Ninčević.

Paziti na uzorak

Dodaje da dosta različitih stvari može utecati na pogrešnu interpretaciju statističkih podataka.

Nijedna vrsta leukemije, inače, ne spada ni u prvih deset vrsta raka po broju obolelih odraslih osoba – ni kod muškaraca, ni kod žena. Svi naši sagovornici slažu se da nema mesta panici, no trend je uočen, ne može se ignorisati i treba potražiti uzroke koji bi objasnili o čemu se zapravo radi.

Ostaje nepoznato koji su uzroci povećanju obolelih

Šta su uzroci ovom povećanju ostaje potpuno nepoznato, a pretpostavke o mogućim uzrocima temelje se uglavnom na tome što se AML, zloćudna bolest krvi koja čini oko 80 posto svih akutnih leukemija kod odraslih, za razliku od drugih vrsta leukemije, povezuje s nekim uticajima iz okoline – izloženošću hemikalijama (npr. benzenu), radioaktivnom zračenju, kancerogenima u hrani, kao i s pušenjem. Na više ili manje naučnim osnovama spominje se i uticaj elektromagnetskog zračenja, tetoviranja, toksina iz vode, vazduha… No, ništa od toga nije dokazani uzrok AML-a.

Izvor: Slobodna Dalmacija



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku