SJEVALO, PUHALO, PADALO: Kako su i zašto kod nas nastala smiješna prezimena

Svako je prezime priča za sebe, pisao je ugledni publicista, fotograf, učesnik NOR-a Risto Milićević (1922.-2012.) u svojoj poznatoj knjizi “Hercegovačka prezimena”, koja možda na najpotpuniji način obrađuje porijeklo porodica iz Hercegovine, pa i fenomen neobičnih ili smiješnih prezimena koji se, kako je isticao, počesto nametne u našim šaljivim razgovorima.

56a0a043-43ec-41fb-bf06-0cdb0a0a0a64-starica-718x446

Ona se pamte

Hercegovina, naravno, nije jedino mjesto na kojem postoje prezimena koja privlače pažnju, koja nam po svom značenju izgledaju neobjašnjiva i neobična, ali svakako ih je najviše u dijelu naše zemlje koji je ionako bogat prezimenima koja se ne završavaju uobičajenim sufiksom “ić” .

– Mnogo od tih prezimena lako se i dugo pamte, spominju u narodu, o njima se prepričavaju šaljive, ponekad i nepristojne anegdote… Tako se Hercegovci zabavljaju, zbijaju šale međusobno i ne ljute se jedni na druge – pisao je Milićević, koji je popisao više od 2.500 prezimena i utvrdio njihovo porijeklo.

Zvijer i Drakula

Razlozi nastanka ovakvih prezimena nisu poznati. Prema Milićeviću, mnoga su nastala od posprdnog ili pogrdnog nadimka pretka. U određenim sredinama postala su uobičajena, a na kraju su ih i potomci tih ljudi prihvatali. U najnovije vrijeme, međutim, zamjenjuju se drugim, prilagođenijim, ali su se mnoga do danas očuvala.

Mladi naučnik iz Hrvatske Domagoj Vidović, doktor onomastike, naučne discipline koja se bavi proučavanjem imena, kaže za “Avaz” da postoje četiri temeljna izvora nastanka prezimena. Prvi su osobna imena, drugi su nadimci, treće su nekakvo zanimanje nosioca, a četvrto je porijeklo.

– Dosta prezimena nastalo je od nadimaka. Ta prezimena nadimačkog porijekla, što se tiče BiH i Hrvatske, ona su najizraženija u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Ta prezimena tipa Motika, Guzina, Lešina, Koljibaba, Mučibabić, Čorluk… Ta prezimena na području BiH zabilježena su još u predturskom razdoblju, ali o tome spomenika previše nema, samo neko dopisivanje Dubrovčana s raznoraznim bosanskim i humskim vlastelinima. Tu se vidi kako je to izgledalo u predturskom razdoblju. Za vrijeme turske vladavine koristilo se samo osobno ime i ime oca eventualno – govori Vidović, dodajući da se kod bh. naroda prezimena uvode krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

Među zanimljivima su ona prezimena nastala po imenu raznih vrsta životinja (zoonimi). To su primjerice: Kenjčević, Buba, Kokot, Bubica, Ćuk, Mačak, Guska, Jastreb, Miš, Mrav, Teletina, Ždral, Ovca, Ovčica, Junac, Krmek, Peš, Kokošar, Patak, Prasac, Pelikan, Oroz, Šaran, Guja, Jaredić, pa sve do Zvijeri.

Nadalje, prezimena nastala po nadimku predaka vrlo su neobična, a među njima su primjerice: Duda, Cigo, Karo, Kotlo, Oborina, Vreća, Vrećetina, a neka su čak i prilično nepristojna pa su ih njihovih nosioca često mijenjali: Sprčić (porijeklom iz Metkovića), Guzin, Guzinović, Šupčić (srednja Bosna), Pičuga, Drka, Kureš, Kuraja, Kuraica, Prce, Pizdolać, Prkačin, Drkić, Kopilaš, samo su neka od njih.

Narod je neka od tih prezimena i “opjevao” pa se spominjalo: “Oj, Pičeta ime dično.” Ili, “Mirko Raguz uzo Maru Zaguz”, “Pazi Guzina da ti ne izgori prezime”, “Kome si dao šećer – Kurešu, da prostiš”, neki su od Milićevićevih zapisa. U Hercegovini se i danas šale, pa opisujući “nevrijeme” spominju prezimena: Sijevalo, Puhalo, Padalo.

Gadara i Derikučka

Zabilježena su još prezimena: Slinić, Drakula, Vištica, Budalica, Balavac, Čatrnja, Čiko, Droce, Drocić, Namet, Peško, Nogalo, Tuka, Nosić, Okoliš, Kljun, Obućina, Žmiro, pa sve zaključno s vrlo aktuelnim prezimenom Džamahirija.

Medar, Čoban, Svinjar, dio je imena koja imaju veze sa zanimanjem predaka.
A prezimena inspirirana jelovnikom su: Mlaćenica, Kiseljica, Žetica, Čimbur, Kupuslija, Krtolica, a od njih nisu daleko ni Oblizalo ili Ogrizović.

Tu su i prezimena po alatkama ili predmetima poput prezimena: Lula, Stolica, Sjekirica, Šator, Sablja, Sać, Šubara, Opanak, Motika, Toljaga, Topuz, Lonac, a dio njih veže se uz “opise” predaka: Ždero, Žderić, Bitanga, Đon, Lopina, Banda, Derikučka, Balavac, Bubalo, Dangubić, Dugonja, Ljuta, Suhonjić, Lažetić, Zucalo, Zlopaša, Ljendarić Gadara, Kenjar, Zlikovac, Kopilaš, Šupljeglav, Kusalo, Mumalo, Rikalo, Pištalo, Tupanjac, Maslać, Trutina, Zlomislić, Šteta, Runjevac, Padalo, Šalvarica, Rudno, Pupo, Jarak…

Ne treba zaboraviti ni Palikuće, Koljibabe, Koljivratove, Bjeloglave i Brašnoglave, a konačno ni Bedevije.

– Ja bih volio da ova prezimena posebno o kojima smo govorili tipa Derikučka, Gazibara, Gazivoda, Mučibabić i slična, to su prezimena koja su odraze jedne velike tradicije. To su prezimena koja su odraz tradicije koja je stara i 1.000 godina. Kidanje te jedne tradicije, prema meni, pogubno je, jer po tome smo mi, jednostavno, prepoznatljiv, a kada nisi prepoznatljiv, gubiš svoj identitet – zaključuje dr. Vidović.

Zec iz Mostara, zaklan u Bileći, skuhan u Nevesinju

– Zec iz Mostara, viđen u Trebinju, zaklan u Bileći, prodan u Gacku, skuhan u Nevesinju – zabilježio je jedan autor pišući o prezimenima: Zec, Viđe, Zaklan, Prodan i Skuha, a i danas se na mrežama može naći fotografija čuvenog napisa u Mostaru: “Advokat Alija Zaklan – u dvorištu.”

Rugalički mentalitet na Balkanu

– Prezimena najviše govore o onome ko je nadjenuo to ime, odnosno prezime. Obično nadimak nećete sami sebi nadjenut. To vam nadjene neko sa strane. Obično je to neki antonim, ima suprotno značenje. Sjećam se jedne tučnjave u kojoj je krivac bio određeni mrvica. Čovjek iz suparničke ekipe došao je i pitao ko je taj mrvica, izašao je čovjek visok dva metra i 120 kila, tako da “koljibaba” može označavat nešto sasvim suprotno, neku mirnu osobu. Rugalički mentalitet na brdovitom Balkanu poprilično je razvijen – kaže Vidović.

Hrvatska: Smrdelj i Penisović

Hercegovina nije jedini rasadnik neobičnih prezimena. U susjednoj Hrvatskoj jednako se mogu pohvaliti svojim primjerima. Dr. Vidović je podsjetio da u Imotskoj krajini obitavaju Bitanga ili Lešina, na području Dubrovnika Oblizalo i Smrdelj, u Konavlima je bilo i Penisovića, a kod Neretvana prezime Sprčić. Zanimljivo, u prošlosti je bilo osobnih imena kao što su Brzizec, Munikoza, Pratež, Vatavuk ili Vrtiprah.

Izvor: avaz.ba



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku