NEMA VIŠE DŽABE: Ukidaju se besplatne minute i poruke za Viber i WhatsApp?

Skype, WhatsApp, Viber, Messenger, Telegram… Koliko ste puta poslali poruku preko tih komunikacijskih platformi? Ako imate pametan telefon, gotovo su minimalne šanse da ih uopće niste koristili, a kamoli čuli za njih.

57b5d7e7-6164-49d8-9907-4b390a0a0a64-shutterstock-185672996-preview

Mnogi znaju da se preko navedenih platformi može i telefonirati preko interneta. Besplatno je, odnosno trošite samo podatkovni promet…

Logično, korisnici zbog toga sve manje koriste “tradicionalne” načine, kao što su SMS-ovi ili pravi telefonski pozivi, pa je, primjerice, WhatsApp postao direktnim konkurentom T-Mobile gigantu, a da IT kompanija ima šanse velikim dijelom (naveliko gubi na polju infrastrukture) i dobiti tu tržišnu bitku, pokazuje i njena vrijednost od 19 milijardi dolara. Toliko je, naime, Facebook morao iskeširati za preuzimanje vlasništva, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o neospornoj činjenici – platforme poput WhatsAppa i sličnih ugrožavaju zaradu, ali i primat velikih teleoperatora koji i dalje, doduše s nešto manjim intenzitetom, “drmaju” Evropom.

Konkurencija se sve više zahuktava, u pitanju nisu samo korisnici, profit i tržišni udjeli, nego i infrastruktura. Sve to je, po dobrom starom običaju, odlučila regulirati Evropska komisija, koja je još prije godinu dana najavila da će se “pozabaviti” odnosima između velikih teleoperatora i sve većeg broja komunikacijskih platformi.

Vrući septembar

Lobiranje je službena profesija i ozbiljan posao, barem što se Bruxellesa tiče, i već dugi niz godina moćni teleoperatori imaju svoje lobiste u Parlamentu koji se zdušno bore protiv takozvanih “over the top” kompanija, u prijevodu, onih koji koriste njihovu infrastrukturu da bi im oteli profit, a sve kroz, kako sami navode, “nelojalnu konkurenciju”.

Oružje kojim se komunikacijske platforme i slične internetske servise želi ograničiti u što lakšem monetiziranju vlastitih baza podataka (čime bi stekli veliku prednost) jest Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta koja je ove godine zaživjela. U sklopu nje, u septembru se očekuje set posebnih regulacija koje bi kompanije poput WhatsAppa, Vibera, Skypea stavile u isti koš sa, primjerice, T Mobileom, Orangeom…

No, nemojmo se zavaravati, koliko god nemali simpatija prema teleoperatorima! Komunikacijske platforme mahom su u vlasništvu jednako velikih giganata kao što su Facebook, Microsoft i Google. U prijevodu, jednako su finansijski moćni, ali zbog toga što, među ostalim, nisu registrirani za pružanje telekom usluga, nisu ni dužni ulagati u razvoj informatičko-telekomunikacijskih mreža u Evropi, a uz to ni ne plaćaju potreban porez.

Ipak, sektorom dominiraju američke kompanije. Preciznije, oko 54 posto evropskog internetskog kolača pripada kompanijama iz SAD-a. Dodajte tom postotku i činjenicu da dnevno više od 315 miliona Evropljana koristi internet i eto vam zlatne guske.

Kao što smo spomenuli, Reuters je još lani najavio implementaciju regulacija u članku u kojem stoji kako su “dobili ekskluzivan pogled na tajne dokumente u izradi”, a nedavno je gotovo isto rekao i Financial Times, dodajući kako je iz dokumenata jasno vidljivo da Evropska komisija pošto poto želi telekomunikacijski sektor staviti pod određena pravila.

Naime, dosad je TK ekipa, predvođena Deutsche Telekomom, tražila olakšavanje silnih regulacija, a sve su pravdali time da bi se višak profita i kapitala, proizišao iz lakše kontrole, preusmjerio u ulaganje u nove mreže. No, izgleda da je Komisija, umjesto da spusti letvicu za teleoperatore, odlučila podići je za američke IT kompanije.

Manje ograničenja

Šta će se i kako uvesti, ograničiti ili pospješiti, vidjet ćemo u septembru. No, ono što se zna glede Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta jest da će ciljati na izjednačavanje uvjeta, što će divovi poput španske Telefonice i francuskog Orangea zdušno pozdraviti budući da već godinama “upozoravaju na regulatorno sivilo u kojem američke IT kompanije veoma dobro plivaju”.

Naime, za razliku od tradicionalnih telekoma, komunikacijske platforme imaju manje ograničenja prilikom korištenja svojih baza podataka. Dakako, tu je i pitanje sigurnosti i privatnosti podataka, što će nove regulacije, na kojima EU radi, također znati uzeti u obzir.

Vjerovatno će se raditi o porezima koji će biti uvjet za poslovanje na evropskom tlu, a možda će se i odrediti paušal koji će američke IT kompanije morati plaćati ako se žele koristiti evropskim telekomunikacijama. Naime, dosad se uistinu mnogo ulagalo u unaprjeđenje internetske raspoloživosti, ali i povezivosti na Starom kontinentu.

Štaviše, u sklopu Strategije obuhvaća se i ulaganje u realizaciju 5G mreža. Nova generacija internetske konekcije trebala bi još više otvoriti put pametnim vozilima, pametnim domovima, e-zdravlju, kao i pametnim gradovima.

Dodatno, 20 milijardi eura uložit će se od 2014. do 2020. godine u razvijanje digitalnih tehnologija i informacijskih mreža. Novac dolazi iz kohezijskih fondova, a osim iz džepova stanovnika Unije, mogao bi se namaknuti i nekim porezom američkim kompanijama.

Veća sloboda

Nova pravila trebala bi se obznaniti sljedećeg mjeseca, a pitanje je kada bi se trebalo krenuti s provedbom.

Neke zemlje već sada žele djelovati na nacionalnoj osnovi koju bi poslije tek neznatno uskladili s eventualnom Direktivom. Tako će za mjesec dana francuska regulatorna agencija Arcep odlučiti o tome hoće li poslovanje na prostoru države uvjetovati time da se Google, Viber i Skype registriraju kao teleoperatori.

Kako piše FT, upravo bi se državama navodno mogla dati veća sloboda u samostalnom reguliranju odnosa prema komunikacijskim platformama. Primjer toga jest i moć da se, primjerice, natjera WhatsApp da ponudi nacionalni pristup brojevima hitnih službi.

Regulativa će morati zaživjeti prilično brzo nakon njezine objave budući da nas dogodine na ljeto očekuje još jedna važna novost u vezi s telekomunikacijama…

Od 15. juna 2017. svi građani EU-a plaćat će istu cijenu za pozive, tekstualne poruke i podatkovni promet gdje god se nalazili unutar Unije. Ovakvim potezom, bez dodatne regulacije, još bi se više ojačala moć komunikacijskih platformi iz SAD-a budući da bi njihovo korištenje svuda u Evropi koštalo isto.

Kako god da se bude riješio ovaj problem, sigurno je da će se sve preslikati i na tržište u BiH.

Nazovi me…

VoIP ili Voice over Internet Protocol naziv je komunikacijske tehnologije koja omogućava prijenos zvučne komunikacije preko internetske mreže. Naravno, postala je popularna i svugdje dostupna tek razvojem širokopojasnog interneta, jer u većini slučajeva omogućava besplatno telefoniranje s računara na računar te jeftinije telefoniranje s računara na mobitele i fiksnu liniju.

Preko računa

Za američke je kompanije u ovom scenariju najvažnije da se sve obavlja bez broja. Tada ih najavljene regulative neće “kačiti”. Zasad je tu najsigurniji Skype s jednom od svojih značajki, tačnije sa “Skype-to-Skype” pozivima, gdje se sve radi isključivo preko korisničkog računa.

Izvor: avaz.ba



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku