NARGILA U BIH: TIHI UBICA NACIJE

Pušenje nargile (kod nas poznata i kao šiša) postao je pomodarski trend, posebno prisutan kod mlađih osoba. Izgleda kako mnogi nisu svjesni štetnosti konzumiranja aromatiziranog duhana (često se miješa sa aromama različitog sušenog voća/jagoda, banana, ananas, kivi, kokos…).

NARGILA_01

Kada je u pitanju opća ovisnost o supstancama, bitno je napomenuti da postoji razlika između legalnih i ilegalnih droga, jer se jako puno konzumira alkohol u kombinaciji u sa drugim psihoaktivnim supstancama. Pored toga u upotrebi je i druga legalna supstanca nargila i ima velike zdravstvene posljedice o kojima mladi ne razmišljaju.

Nargila je moderna droga među mladim ljudima koja prelazi u rasprostranjenu naviku, a navika koja se dugo upražnjava prelazi u ovisnost, a to je onda bolest, tvrdi direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo Nermana Mehić – Basara.

“Primarna namjena nargile je da opusti, sedira, popravi raspoloženje. No, mladi danas nargilu koriste nemilice, nekada i više puta u toku dana. Moramo naglasiti da jedna doza nargile je ravna 20 duhanskih cigareta. Istraživanja diljem svijeta su pokazala jednake rezultate a to je da su 400-450 puta opasnija po zdravlje od običnih cigareta. Posljedice nargile najviše trpe mozak i pluća, što vremenom slabi i imunitet. Svakodnevna upotreba nargile uzrokuje velike štete za pluća. Također zbog konzumiranja nargile javljaju se i učestale glavobolje. Zatim dolazi do pomankanja koncentracije, što dalje prouzrokuje i bezvoljnost, a to se odražava i na njihove rezultate u školi, fakultetu… Mladi postaju napeti, što nerijetko prelazi i u agresivnost, a čak su zabilježene i ozbiljne depresije. Posljedica svega može biti ovisnost o nargili. Naravno da svi konzumenti ne završe stadijem ovisnosti, ali postoji opasnot ukoliko je konzumiraju kontinuirano”, pojašnjava direktorica.

Našim Zakonom je propisana zabrana konzumiranja legalnih droga u koje spadaju alkohol i duhan, međutim nargila kao moderna droga nije uključena u tu zabranu.

“Po mom mišljenju treba je što definisati kao zabranjenu supstancu pogotovo za djecu i osobe do 18 godina. Neophodan je pojačan inspekcijski nadzor u nargilhanama. Pogotovo kada je riječ o sadržaju nargila. Problem je što se ona može dopunjavati različitim ilegalnim supstancama. Nije rijetkost da se u nargilu stavlja kanabis i druge supstance koje se miješaju sa ustaljenim sadržajem, pri čemu se brže razvija ovisnost. Također neophodno je povećati kazne za prekršitelje Zakona i kazniti ugostitelje ako je budu nudili malojetnicima, pogotovo kada se nargila uvrsti na ovu listu zabranjenih legalnih droga”, zaključuje neuropsihijatrica Mehić-Basara.

Uz sve zdravstvene posljedice, u pitanje se dovodi i higijensko održavanje ove orijentalne lule (eng. hookah) koja ima dugo i savitljivo crijevo zakačeno za kontejner u kojem se duhanski dim hladi prolaskom kroz vodu.

Kantonalna sanitarna inspekcija u sklopu redovnih inspekcijskih nadzora, vrši i pregled objekata u kojima se konzumira nargila, s tim da ovaj organ ne raspolaže podatkom o tačnom broju objekata koji je prodaju. Sigurno je da se taj broj stalno mijenja i na njega utiče otvaranje novih objekata, kao i mogućnost da već postojeći objekti u ponudu uvrštavaju i ovu vrstu usluge.

U većini objekata je utvrđeno da uposlenici nemaju znanje o održavanju higijene nargile kroz koju prolazi spoj ljepljive melase, vodene pare i zraka iz respiratornog trakta korisnika, te mogućoj štetnosti usljed korištenja.

Sanitarni inspektori u Kantonu Sarajevo, Ministarstvu zdravstva, nekoliko puta su sugerirali da se donesu propisi za upotrebu nargile.

Uposlenici i vlasnici imaju različite tvrdnje u pogledu održavanja higijene. Neki kažu da se gumeni nastavak ne smije prati jer je unutar žica koja korodira, drugi pak povremeno peru deteredžentom i toplom vodom nakon čega je dezinficiraju, a ima i onih koji tvrde da zrakom iz aparata za kafu “propušu” crijevo. Međutim, konstatovano je i da svaki konzument nargile dobije jednokratni nastavak za usta.

“Sanitarni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove su u postupku inspekcijskih pregleda objekata (caffe barovi i bosanske kafane) koji pružaju usluge konzumiranja duhanskih prerađevina, kao i smjesa bez sadržaja duhana-nargile utvrdili kako u zakonskoj legislativi ne postoje propisi vezano za prodaju nargile. U nekim objektima nije bilo obavijesti o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18 godina, deklaracija na masi za nargilu nije potpuna (nema prevoda i upozorenja na jeziku naroda u BiH i podataka o uvozniku), iako napominjemo da se na granici provodi laboratorijska kontrola i po dobijanju ispravnih nalaza preparat se pušta u promet”, kazali su nam iz Kantonalne uprave.

Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja u objektima u kojima nisu ispoštovane higijensko-sanitarne mjere, inspektori su poduzimali zakonom predviđene sankcije.

Sagledavši kompletnu situaciju neophodno je najprije donijeti zakonsku legislativu o korištenju nargile. Pored toga, potrebno je i definirati sve procedure od spravljanja i stavljanja ove melase u nargilu do načina loženja (loženje se vrši unutar ili izvan objekta bez ikakve zaštite ili odvodnje dima i pepela).

Važno je obezbijediti i pravilnu vještačku ventilaciju, način čišćenja, pranja i dezinfekcije nargile, ukoliko je ista neophodna, kao i jasno istaći znak o zabrani ulaska u ovakve objekte djeci ispod 18 godina.

Iz navedenog razloga nadležni Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije je u skladu sa svojim obavezama i ovlaštenjima pripremio Inicijativu nadležnim instutucijama za donošenje nove zakonske regulative, koja će efikasnije tretirati ovu problematiku.

Izvor: Radio Sarajevo



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku