MJEŠTANI SLOŽNI: Jablaničko jezero je jedna VELIKA GREŠKA i nikada ga nije trebalo puniti



Zbog hidrološki sušnog perioda, slabijeg dotoka vode te maksimalnog korištenja zaliha vode radi proizvodnje električne energije Jablaničko jezero, jedno od najvećih akumulativnih jezera u Bosni i Hercegovini (BiH), gotovo je presušilo proteklih dana što će, tvrde ekološke i ribarske udruge, imati dugoročne katastrofalne posljedice po ekosistem i riblje bogatstvo u tom području. Iz Elektroprivrede BiH su odbacili sve optužbe o izazivanju ekološke katastrofe.

Na mjestu gdje je voda srednje dubine od nekoliko desetina metara, posljednjih dana vidljive su samo naslage pijeska i blata, a kroz njih teku potočići koji su sve što je ostalo od jezera nadomak Konjica.


Ispuštanjem vode iz vještačke akumulacije u mjestu Lisičići izronili su i vrhovi nišana, potopljeni 1953. godine formiranjem Jablaničkog jezera. Mještani podsjećaju da je na ovom mjestu nekada, prije Drugog svjetskog rata, bilo mezarje.

Mještani ne pamte ovakav slučaj

Hikmet Mehić, stariji ribar iz ovog mjesta na sjevernoj obali Jablaničkog jezera, ne pamti da je kota jezera ikada bila niža. Tvrdi da povlačenje vode nije neobična pojava za jezero, da svake godine od jeseni ostane trećina vode, ali da se riblji fond uglavnom uspio sačuvati što, kako je kazao, ove godine nije slučaj.

“Ove godine je opalo skroz, sav riblji fond se povukao do ispod Ostrožca i dabogda da je išta ostalo. Mislim da je 99 posto ribljeg fonda uništeno. Ranijih godina je manje voda opadala, ribe su imale više prostora za migraciju. Sad je sva koncentracija dole u jednom malom prostoru, odakle se nema gdje pobjeći”, kazao je Mehić.

Njegova porodica je nekada živjela na prostoru potopljenom nastankom jezera koje se, smatra Mehić, nikada nije ni trebalo praviti.

“Greška je bila što su uopšte jezero napravili. Sa ovog polja se mogla cijela Federacija hraniti, s obzirom na to koliko je plodno zemljište bilo. Vagonima se voće izvozilo sa željezničke stanice ovdje iz Lisišića za Dubrovnik, Beč i svugdje u Evropu”, rekao je za AA Mehić.

Dok je jezero gotovo u potpunosti nestalo na području opštine Konjic, vode i dalje ima u dijelu jezera na području opštine Jablanica, gdje se povukao riblji fond, navodi Hrabren Kapić, predsjednik Skupštine UG Organizacija sportskih ribolovaca Konjic.

“Trenutno na ribolovnom području Opštine Konjic nemamo ni centimetra Jablaničkog jezera, a dato nam je pravo korištenja tim dijelom ribolovnog područja, organizovanja sportsko-rekreativnog ribolova, a tako i zaštite i unapređenja tog dijela”, rekao je Kapić.

Napomenuo je da je prije pet godina urađena ribolovna osnova Jablaničkog jezera, odnosno naučno-stručna studija Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva, koja pokazuje da je u tom vremenu u jezeru bilo dva miliona ribljih jedinki.

Zakon predvidio takve situacije

Zbog potpunog povlačenja Jablaničkog jezera, Kapić navodi da je OSR Konjic ostala bez kompletnog tog ribljeg fonda koji se, kako je kazao, možda i jeste povukao u Ostrožac, ali je izuzetno ugrožen, a cjelokupna šteta neprocjenjiva. Nakon što se kota jezera vrati u normalu, kako kaže, biće urađena procjena štete i program revitalizacije.

“Uništena je kompletna flora i fauna Jablaničkog jezera, tako da je i kompletan ekosistem u potpunosti narušen. Zakon o slatkovodnom ribarstvu FBiH i Hercegovačko-Neretvanskog Kantona je predvidio takve situacije. Vlasnicima hidroenergetskih objekata koji izazovu ovakvu štetu je naložio da su dužni izgraditi program revilatizacije životnih zajednica koji bi trebao da propiše mjere na koji način te životne zajednice treba dovesti u prvobitno stanje, ili u najbolje moguće stanje prije ovakvih slučajeva ekološke katastrofe”, objasnio je Kapić.

Prema tom Zakonu, investitor, odnosno korisnik brane vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja saglasno odštetnom cjenovniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz obezbjeđivanje kontinuaranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.

Kako je kazao, ribari i stručnjaci s kojima ova organizacija sarađuje, procjenjuju da će za obnovu ekosistema i ribljeg fonda biti potrebne decenije.

Kapić je dodao da posljedice potpunog povlačenja jezera, kao korisnik ribolovnog prava, osjeća i sama organizacija, a odnosi se na prodaju ribolovnih dozvola ribolovcima koji žele kupiti dozvolu, ali nemaju gdje obavljati sportski ribolov.

“Dosad bismo vjerovatno prodali dvije trećine naših godišnjih ribolovnih dozvola, pogotovo za jablanički dio i šteta od tih nenaplaćenih prihoda je za nas velika iz razloga što su ta sredstva jedini stalni izvor prihoda. Skoro sve te prihode dajemo na zaštitu i unapređenje ribolova ovog područja, kako Jablaničkoj jezera tako i ostalog ribolovnog područja opštine Konjic, te na organizovanje ribočuvarske službe, koja je prva na bedemu zaštite ribolovnog područja”, kazao je.

Tvrdi da Elektroprivreda BiH nije postupila planski i u skladu sa vremenskim prilikama, a akumulaciono jezero koristila je u cilju proizvodnje električne energije.

“Ono što je najtužnije je nedostatak odgovora od strane struktura lokalne samouprave koji imaju svoje organe i inspekcije koje su nadležne da izađu u ovakvim situacijama da procijene šta dalje raditi. Oni jednostavno šute iako već pola Evrope priča o ovoj ekološkoj katastrofi”, zaključio je predsjednik Skupštine ovog udruženja građana.

Nepotrebno drastično pražnjenje jezera

Amir Variščić iz Udruženja Zeleni Neretva iz Konjica ističe da uzrok ove, kako je kazao, ekološke katastrofe vidi u nepovoljnoj hidrološkoj situaciji koja je sve radikalnija, ali i u politici Elektroprivrede BiH koja je “društveno neodgovorna”.

“Činjenica je da su se ovakve ili barem slične stvari dešavale i ranije, ali ovako drastično nisu nikada. S naše strane je veoma nezahvalno i ulaziti u to koliko će ovaj događaj izazvati promjenu odnosno negativno uticati na floru i faunu, koliko će se, a to možemo i danas predvidjeti, negativno odraziti na turističku ponudu opštine Konjic i na million malih faktora koji se ispostavljaju lokalnoj zajednici kao cijena ovakvih objekata. Štete uvijek ostaju lokalnoj zajednici, a koristi idu velikim centrima”, kazao je Varišić.

Smatra da Elektroprivreda BiH ima samo jedan cilj, a to je proizvodnja električne energije po svaku cijenu pri, kako je kazao, nenormalnim uslovima.

“Kada se pojavi kupac, a koji je ranije izabran na tenderu, da li to bilo usred sezone, usred mrijesta, smuđa, šarana u tim nekim osjetljivim periodima, voda se pušta i po par desetina metara vertikalno, a nivo opada što stvara razdorne posljedice po ekosistem i okolinu. Dakle, radi se o tome da je profit isključivo u prvom planu, a posljedice takvog profita i društveno neodgovornog djelovanja plaćaju obični građani u lokalnim zajednicama”, poručio je.

Podsjetio je da Elektroprivreda BiH, prema svojim podacima, u susjedne zemlje godišnje izvozi 20 do 30 posto proizvedene energije i tvrdi da hidrološku situacija u protekloj godini nije mogla u ovolikoj mjeri uticati na povlačenje jezera.

“Radi se isključivo o izvozu i to izvozu koji plaćaju građani lokalne zajednice u Konjicu, Jablanici i drugim mjestima. Potrebe domaćeg tržišta mogu biti zadovoljene i drugim kapacitetima, a ne drastičnim praženjenjem Jablaničkog jezera i to bi vam svako ko se iole bavi energetikom trebao pošteno reći”, istakao je u razgovoru za AA Amir Variščić.

Iz Elektroprivrede BiH odbacili odgovornost

Iz Elektroprivrede su se oglasili o ovoj situaciji jučer, kada su odbacili tvrdnje o ekološkoj katastrofi. Istakli su da nije ugroženo propisano ispuštanje vode za druge namjene, osim za podmirenje potreba elektroenergetskog sistema.

Pojašnjavaju da se period unazad pet mjeseci karakteriše kao hidrološki izuetno sušni period, što je imalo direktnog odraza na stanje prirodnih dotoka vode na slivu rijeke Neretve, kao i na stanje zaliha vode u akumulaciji HE Jablanica.

“JP Elektroprivreda BiH je bez obzira na ove okolnosti vršila uredno snabdijevanje kupaca električnom energijom, ali i neprekidno obezbjeđivala propisano ispuštanje vode nizvodno od svojih akumulacija. Zbog veoma niskih temperatura u januaru ove godine i obezbjeđenja potrebnih količina električne energije, došlo je do pada kote akumulacije HE Jablanica. Međutim, ni u ovakvim okolnostima nije ugroženo propisano ispuštanje vode, niti enormno pražnjenje akumulacije u druge namjene, osim potrebe za podmirenjem potreba elektroenergetskog sistema”, navodi se u saopštenju.

Podsjetili su na slične prilike sa Jablaničkim jezerom iz 2012. godine.

“Ni u tom periodu nije bila ugrožena flora i fauna Jablaničkog jezera, odnosno, riblji fond je u potpunosti sačuvan”, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, pet kilometara uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 kilometara, a površina 1.440 hektara. Najveća dubina je od 70 do 80 metara, a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.


Izvor: fokus.ba



POGLEDAJTE JOŠ
loading...


Inline
Inline