LIJEČNIK KOJI JE OTIŠAO U ŠVEDSKU: “Plata mi je 8.500 KM, ne vraćam se nikad…”

Liječnik iz Dalmacije koji je otišao raditi u Švedsku u pismu koje je prenijela Slobodna Dalmacija opisao je i ispričao svoj put godinu dana nakon što je otišao u tu zemlju.

bol

“Svaki početak je težak i tijekom preseljenja u drugi grad ili državu čovjek prolazi nekoliko faza dok se u cijelosti ne prilagodi. Prva je faza sveopće oduševljenje svim novim, pogotovo onim što je bolje nego u vlastitoj državi, valjda je mozak programiran da prvo primjećuje ono bolje. Nakon toga slijedi nezadovoljstvo i ljutnja na ono što je drukčije nego kod kuće i teško nam je razumjeti te razlike u kulturi i mentalitetu. A zadnja faza je dugo vrijeme prihvaćanja razlika između novog doma i naše ‘stare’ kulture i odgoja. Najuspješniji budu oni koji uzmu najbolje od oba sustava i plivaju s tim znanjem u nove pobjede”, opisuje sve faze prilagodbe na novu sredinu taj liječnik.

Nije bio znak protesta

Otkriva kako je danas točno godinu dana otkako se preselio u Švedsku gdje radi kao liječnik, objašnjavajući da odluka nije bila brzopleta niti donesena na temelju članaka o visokim plaćama niti zbog protesta prema vlastitom političkom sustavu.

“Mislim da puno Dalmatinaca, pa tako i ja, zna koliko je teško napustiti rodni grad i s 18 godina otići na studij u Zagreb. Upoznati nove ljude, prilagoditi se u novoj sredini, naučiti učiti za velike ispite na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te živjeti u studentskom domu”, piše liječnik naglašavajući da te to iskustvo ojača ili pokori.

Na razmjeni u Nizozemskoj

Priznaje da je on imao sreću pa je ispalo ovo prvo.

“Tijekom studija sam bio na razmjeni mjesec dana u Nizozemskoj i imao priliku upoznati strane studente iz svih zemalja Europe, pa i šire, te vidjeti kako se radi vani. Nekako u to vrijeme se probudila želja da bih i ja pokušao otići negdje van i isprobati život i posao u inozemstvu. Prvotna ideja je bila Oslo, ali okolnosti su dovele do Stockholma.

Nakon završenog fakulteta, pripravničkog staža i položenog državnog ispita radio sam neko vrijeme u švedskoj farmaceutskoj kompaniji u Zagrebu, te stjecao neka nova znanja i razmišljao što dalje. Moram priznati da mi se svidio švedski način rada te radni uvjeti pa sam iste godine počeo učiti švedski jezik”, opisuje svoj put.

Nakon nekog vremena odlučio je krenuti dalje te tražio specijalizaciju iz područja koje mi se sviđalo i činilo zanimljivim.

Robovlasnički ugovor za specijalizaciju

“Budući da je u to doba bilo teško dobiti specijalizaciju na nekoj od klinika u Zagrebu, prihvatio sam mjesto specijalizanta u manjoj županijskoj bolnici 60-ak kilometara od Zagreba”, piše dalje.

“Tada nije bilo druge nego potpisati ‘robovlasnički ugovor’ za specijalizaciju kao i većina mojih kolega, u nadi da će se to promijeniti i da prenapuhane cifre, ako prekinem ugovor, neću morati platiti. Ovim putem moram zahvaliti kolegama iz HUBOL-a koji se mukotrpno bore za bolje uvjete rada za liječnike, jer vjerujem da im nije lako protiv starih struktura, kao i prutuustavnih odluka političkih struktura. Uvriježena je misao među političarima, pa i u dijelu javnosti, da su doktori dobili posao, a ‘mi’ smo ih obrazovali, pa sada izvolite vratiti natrag svoje plaće”, piše.

Selektivno izdvajanje liječnika nije u redu

Smatra kako nitko u Republici Hrvatskoj ne treba vraćati svoje plaće natrag kada ode kod drugog poslodavca, kao ni novac za obrazovanje. Ako ćemo vraćati novac za to, onda neka zakon bude jednak za sve, jer je prva postavka svakog uređenog sustava da smo svi pred zakonom jednaki.

Smatra da selektivno izdvajanje liječničke populaciju od, na primjer, arhitekata, građevinara, pravnika i drugih nije nimalo u redu, niti ispravno pred zakonom.

“Moje obrazovanje je platila država kao i drugim građanima koji su imali dobre ocjene u školi, te dobro napisali prijemni ispit. Država je navedeni novac dobivala porezima koje su plaćali svi građani, pa tako i moji roditelji cijeli svoj radni vijek. Dakle, u prijevodu, moje obrazovanje financirano je davanjima i mojih roditelja, a ja sam ga dobio svojim radom i trudom”, objašnjava taj liječnik.

Naše obrazovanje dobro

Tijekom njegova specijalističkog staža u Hrvatskoj boravio je kratko vrijeme u Švedskoj na razmjeni, a nakon položenog specijalističkog ispita ta mu je bolnica u Švedskoj ponudila posao. Riječ je o Sveučilišnoj klinici koja je dio Karolinskog instituta (medicinski fakultet u Stockholmu, među 10 najboljih na svijetu).

“Moram biti iskren i pohvaliti i naš Medicinski fakultet u Zagrebu, koji je na listi 400 najboljih medicinskih fakulteta u svijetu, na kojoj nisam vidio druge fakultete iz naše šire regije osim onih iz Italije i Mađarske. To je jedan od dokaza koliko je naše obrazovanje dobro i koliko su naši liječnici cijenjeni kao stručni i dobri radnici vani. Na žalost, nije uvijek tako u Hrvatskoj”, hvali Medicinski fakultet.

Nakon prvog mjeseca života u švedskoj dobio je pismo iz Ureda za statistiku Kraljevine Švedske, gdje ih je zanimalo njegovo obrazovanje.

Tri puta veća plaća

“Nakon ispunjenog obrasca nisam znao bih li plakao ili bio sretan. Dvanaest godina osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, šest godina fakulteta, jedna staža, 4 + 1 specijalizacije, te tri doktorata, ukupno 27 godina. Za to sa svim primanjima (osnovna plaća, putni trošak, doktorat, dežurstva, godine radnog staža) u RH imate plaću oko 1500 eura (11.000 kuna) nakon poreza, dok u Švedskoj imate oko 4500 eura (oko 33 tisuće kuna), dakle tri puta veću, a u Norveškoj i četiri puta veću”, usporedio je liječnik u tom pismu plaće kod nas i u svijetu.

Rast plaće do 3 posto godišnje

“Ovdje postoji razgovor sa šefom jednom godišnje, kada pregovarate o novoj plaći i otprilike je rast plaće oko 1-3 posto godišnje, dok u Hrvatskoj nema te mogućnosti. No, naravno da plaća nije najvažnija, važni su i uvjeti rada, mogućnost napredovanja, istraživanja i slično. Ovdje postoji mogućnost rada u raznim postocima, dakle, možete raditi 40 posto, 50 posto i sl., ovisno o potrebi ako imate manju djecu ili želite više odmora. Ako želite raditi na istraživanju, oslobode vas od posla”, otkriva liječnik.

Beneficije liječnika u Švedskoj

“Nakon određenog broja godina dođe se do određene funkcije, pogotovo sada, jer i u Švedskoj imaju problem s manjkom liječnika, posebice u manjim sredinama. Zato u takvim manjim sredinama, u kakvoj sam i ja radio u RH, imate oko 20 posto veću plaću. Nadalje, kao doktor imate pravo odbiti uputnicu i napraviti savjet za pacijenta, tako da uštedite vrijeme i resurse i pacijentu i liječniku obiteljske medicine, kao i sebi. Mislim da je važno spomenuti i troškove koje ovdje imate, kao i radno vrijeme, te mogućnost uštede.

Hrana je otprilike dvostruko skuplja, troškovi iznajmljivanja stana 2,5 puta, no u to su uključeni voda i grijanje, javni je prijevoz dvostruko skuplji. Struja i internet su kao kod nas, kao i odjeća. Automobil nemam, ali su osiguranja skuplja nego u nas. Radno vrijeme je 8.30 sati i morate se registrirati prilikom dolaska i odlaska. Ali uz svu tu skupoću može se uredno uštedjeti jedna hrvatska doktorska plaća. Jedino što je nerealno visoko jesu cijene stanova, i to naravno u trima najvećim gradovima, Stockholmu, Götenborgu i Malmöu, kvadrat je između 4000 i 10.000 eura i trebate imati 15 posto pologa da biste uzeli kredit u banci. Ali ga zato otplaćujte cijeli život i nikad ne vratite, nego se sustav oslanja na rast cijena nekretnina, pa ćete je prodati za koju godinu i zaraditi na tome”, opisuje liječnik.

Nedostaju mu ljudi

No priznaje da nakon godinu dana uviđa da ono što mu nedostaje iz Hrvatske su ljudi.

Što se tiče uvjeta rada i materijalnih primanja, trenutačno nemam potrebu za povratkom, ali nikad se ne zna što vrijeme nosi. Novac koji se ovdje dobije i koji je tema mnogih emisija, članaka i prepirki velik je i za švedske standarde, ali on je dobiven dugogodišnjim radom i odricanjem, nije ubran sa smokve. Naime, u Švedskoj to i nije moguće, jer ovdje smokve i ne rastu.

Izvor: net.hr



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku