DOKTOR ZA PREVARE: Kako je “zarađivao” uhapšeni bihaćki doktor…

Zemina Mehmedović iz Cazina je prije četiri godine otišla u Ortopedsku kuću „Otto Bock Adria“ iz Bihaća kako bi se raspitala o proceduri za dobivanje invalidskih kolica za svoju sestru.

bihacki-doktor

No, osim informacija, dobila je i lažni nalaz da joj je desna noga kraća za tri centimetra, iako nije imala zdravstvenih problema niti je takav nalaz tražila.

„Napravio ti je doktor, možeš sebi nabaviti ortopedske cipele nakon što to ovjeriš u zavodu“, objasnila joj je predstavnica ove ortopedske kuće Indira Kulenović. „Samo ti šuti i ne govori nikome. To se sve može uraditi.“

zemina-mehmedovic

Zemina Mehmedović FOTO: CIN

Lažni nalaz je nakon došaptavanja sa Kulenović napisao dr. Ante Šantić, ortoped Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ kojeg je Mehmedović zatekla u firmi. Iako nije imala kraću nogu, ovim nalazom je u trenu stekla pravo na ortopedsku cipelu koju finansira Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (USK).

Mehmedović kaže da joj je Kulenović rekla da neće dobiti kolica za sestru ako ne bude sarađivala. Poslušala je upute i otišla u Zavod gdje je bez problema ovjerila lažni nalaz i potom ga vratila u ovu ortopedsku kuću.

Ali, umjesto obećanih skupih ortopedskih cipela, dobila je obične patike za kćerkicu, a firma „Otto Bock Adria“ je preko nje došla do ovjerenog nalaza koji naplaćuje od Zavoda.

Prema dokumentaciji do koje su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), pojedine ortopedske kuće u USK-u su u periodu od 2010. do 2015. godine zloupotrebljavale prava invalida i radile nezakonito. U to vrijeme se ni Zavod ni Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH) nisu bavili ovim problemima.

Ortoped Šantić je imao dogovor da za svakog pacijenta kojeg pošalje ortopedskoj kući dobije novac. Tako se dešavalo da piše i lažne nalaze pacijentima koji su zdravi.

“Javna je tajna da svaka ortopedska kuća ovdje ima svog ljekara koji bjanko udara pečate”, kaže Hasan Kovačević, pacijent i predsjednik Udruženja „Amputirci“ iz Bužima.

Ilegalna proizvodnja

Do sada su ortopedska pomagala u USK-u izrađivale četiri ortopedske kuće koje su imale sklopljene ugovore sa Zavodom. Za to je tokom posljednjih pet godina izdvajano u prosjeku 3,7 miliona KM godišnje.

Otto-Bock-Adria-199x300

Inspektori Agencije su u firmi “Otto Bock Adria” zatekli ilegalnu proizvodnju ortopedskih pomagala.

Pacijent nakon pregleda dobiva „zelenu doznaku“, recept u kojem doktor precizno opisuje pomagalo koje treba da izradi ortopedska kuća. Na pacijentu je da izabere koja od njih četiri će to biti.

Umjesto da svojim pacijentima ostavi izbor, prema njihovim riječima, dr. Šantić je mnoge od njih uslovljavao i usmjeravao na kuće sa kojima je imao neformalne dogovore. Firma „Otto Bock Adria“ iz Bihaća je bila jedna od njih. Riječ je o podružnici istoimene sarajevske firme koju je osnovala austrijska „Otto Bock Austria Gesselschaft m.b.H“.

Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, bihaćka podružnica je ilegalno proizvodila ortopedska pomagala jer nije imala dozvole Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Dozvole se izdaju za svaku fazu proizvodnje te za cijeli proces i to tek kada firma ispuni sve zakonske uslove: adekvatan prostor za rad, tehničke uslove i stručni kadar. Firma „Otto Bock Adria“ nije ispunjavala ove uslove, ali je bez problema sarađivala sa Zavodom.

Većina pacijenata koji su razgovarali sa novinarima CIN-a kažu da su odlazili u ovu firmu, slušajući preporuke ljekara “jer ljekar zna šta je najbolje za pacijenta”. Međutim, Mirsad Salkić iz Bužima je smatrao da je bolje da sam odluči.

mirsad-salkic

Mirsad Salkić

On je upoznao dr. Šantića kada je nakon nekoliko operacija kičme došao u bolnicu po recept za ortopedsku cipelu. Doktor je rekao da će mu napisati recept, ali da mora otići po narudžbu u „Otto Bock Adriju“. Salkić je to odbio.

„Kaže mi doktor, onda ne možeš dobiti zelenu doznaku“, prepričava on i dodaje da je na kraju lažno obećao Šantiću da će ga poslušati.

No, na izlasku iz ordinacije ga je dočekala Indira Kulenović iz firme „Otto Bock Adria“.

indira-kulenovic-196x300

Indira Kulenović iz firme „Otto Bock Adria“.

„I ona vidi da ja izlazim od doktora i nosim zelenu doznaku i hoće meni na silu uzeti tu doznaku. Ja ne dam. Kažem, ja idem u drugu ortopedsku kuću“, prisjeća se Salkić susreta. „’Ne’, kaže ona, ‘gospodine, ne možete, naš je doktor vama to propisao!’“

Novinari CIN-a su pokušali razgovarati sa Kulenovićkom i Šantićem, ali su oni to odbili.

Slučaj „Ortho Medicco“

Bihaćka „Otto Bock Adria“ nije jedina firma sa kojom je Šantić imao dogovor o slanju pacijenata. Sličnu saradnju je krajem 2011. godine ostvario i sa firmom „Ortho Medicco“ iz Cazina koja je tek počela raditi. To je bila četvrta ortopedska kuća na malom tržištu USK-a, uz firme „Bauerfeind“, „Otto Bock Adria“ i „Ortosar“, čija je glavna zarada dolazila preko ugovora sa kantonalnim Zavodom zdravstvenog osiguranja.

Tada se vlasniku novoosnovane firme Sanelu Okiću obratio Šantić sa prijedlogom za saradnju. Dogovorili su se da će doktor slati pacijente sa receptima u Okićevu firmu, a za svakog od njih će zauzvrat dobijati 10 posto od vrijednosti pomagala koje plaća Zavod. Šantić je rekao Okiću da je ovakav način poslovanja „uobičajen već duže vremena“, pokazuju dokumenti do kojih je došao CIN.

Međutim, Okić nije imao gotovinu za takav posao pa je Šantić pristao da potpišu ugovor na 500 KM, dok bi ostatak od pet posto dobijao naruke, uglavnom na javnim parkinzima, benzinskim pumpama i u bolnici.

Novinari CIN-a su došli do kopija ugovora.

U prvom ugovoru iz decembra 2011. godine ugovaraju mjesečnu isplatu od 500 KM na godinu dana za Šantićev „povremeni posao stručnog nadzora nad izradom ortopedskih pomagala u firmi “Ortho Medicco”“. Uoči isteka dokumenta potpisali su drugi ugovor na iznos od 2.000 KM. Prema tim dokumentima, Šantiću je na račun moralo biti isplaćeno 8 hiljada KM za godinu dana.

Okić, međutim, tvrdi da mu je platio skoro 12 hiljada KM preko računa i nešto manje od 29 hiljada KM u kešu, što je za oko 8 hiljada KM više od dogovorenog iznosa.

Početkom 2013. godine prekida saradnju sa Šantićem i potpisuju dokument u kojem piše da su izmirene sve međusobne obaveze.

Međutim, Šantić je prošle godine svom pacijentu Agimu Murtiću ispričao da mu Okić duguje oko 32 hiljade KM i da mu je taj dug „poklonio“. Murtić je poznati kikbokser a Šantić ga je operisao 2014. godine nakon ranjavanja u uličnom okršaju u Bihaću.

agim-murtic

Agim Murtić

Ubrzo nakon toga Murtić je nekoliko puta Okiću prijetio direktno i preko poruka, tražeći novac. Rekao mu je da ga ne pokušava prijaviti policiji i da iza njega stoji politika i vlast i van USK-a.

Policajci Federalne uprave policije su u julu prošle godine uhapsili Murtića zbog iznude navodnog duga i Šantića zbog podstrekivanja na iznudu. U pritvoru su bili mjesec dana, a Šantić se nakon toga vratio na posao.

Tužilaštvo USK-a je sredinom januara protiv njih podiglo optužnicu.

Zakašnjela akcija nadležnih

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je obavezna kontrolisati proizvodnju ortopedskih pomagala. Zakon ih obavezuje da to čine po službenoj dužnosti i po prijavama. Glavna inspektorica Indira Šarkić kaže da nisu mogli vršiti redovne kontrole zato što Agencija nema dovoljno inspektora. Do dolaska inspekcije firma „Otto Bock Adria“ je od Zavoda naplatila skoro 1,4 miliona KM za četiri i po godine.

Inspektori Agencije su početkom februara prošle godine stigli u „Otto Bock Adriju“ na osnovu anonimne prijave. Utvrdili su da firma nema dozvolu za proizvodnju pomagala, zbog čega je Agencija ovoj firmi zabranila da se time bavi. To je bila prva kontrola jedne ortopedske kuće u USK-u.

Hasan Kovačević

Nakon ovoga je Zavod obustavio ugovor sa firmom „Otto Bock Adria“.

Prema ranijim propisima nije bilo određeno koje uslove firma mora ispunjavati da bi poslovala sa Zavodom.

Tek nakon kontrole Agencije ova pravila su promijenjena i određeno je da firma koja izrađuje i prodaje pomagala po narudžbi mora imati dozvolu za svoj rad.

U međuvremenu je „Otto Bock Adria“ dobila dozvolu za proizvodnju od Agencije i nastavila proizvoditi ortopedska pomagala, ali neki pacijenti više ne žele njihove usluge.

„Uzeo sam doznaku i otišao sam riješiti to kod druge ortopedske kuće. Nisam, jednostavno, pristao da budem ucijenjen“, kaže amputirac Hasan Kovačević.

Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku