8 ZABLUDA o mesu koje NEMAJU veze sa istinom

Puno je netačnosti, pa i gluposti u nutricionizmu. Jedan od najboljih primjera je konstantna propaganda protiv jedenja mesa koja u nagorim slučajevima rezultira uskraćivanjem mesa djeci, premda im je ono vrlo važno za rast i razvoj.

meso2-696x456

Ovo je osam najvećih zabluda:

1. Meso truli u debelom crijevu

Postoje tvrdnje kako se meso ne može pravilno probaviti, te kako truli u debelom crijevu. To je apsolutna besmislica koju su vjerovatno izmislili fanatični vegani kako bi uplašili ljude. Meso razgrađuje želučana kiselina i probavni enzimi. U tankom crijevu proteini se razgrađuju u amino kiseline, a masti u masne kiseline. Nakon toga ulaze u krvotok i u debelom crijevu ne ostaje ništa što bi moglo “truhnuti”. Ako stvarno želite znati što to trune to su neprobavljive tvari iz biljaka (vlakna) poput povrća, voća, žitarica i mahunarki. Ljudski probavni sistem nema potrebne enzime za razgradnju vlakana, pa ona putuju sve do debelog crijeva.

Tamo fermentiraju (ili trunu) od strane prijateljskih bakterija koje ih pretvaraju u hranjive tvari i korisne spojeve poput kratkog lanca masne kiseline – butirata. To drži na životu prijateljske bakterije i mnoga istraživanja pokazuju kako je pravilna prehrana tih bakterija izuzetno važna za optimalno zdravlje. Znači meso ne trune u debelom crijevu, ali biljke trunu.

2. Meso je bogato štetnim zasićenim mastima i holesterolom

Jedan od glavnih argumenta protiv mesa je da je bogato zasićenim mastima i holesterolom. No, to nije zabrinjavajuće, jer su nova naučna istraživanja pokazala kako su te obje stvari relativno bezopasne. Iako se tvrdi da ga se treba bojati kao crnoga vraga, holesterol je zapravo vitalna kompleksna molekula u tijelu. Ima ga u svakoj staničnoj membrani i stvara hormone. Jetra proizvodi velike količine holesterola kako bi ih uvijek imala dovoljno.

Kad dobivamo puno holesterola kroz prehranu, jetra ga onda proizvodi manje, pa se ukupni iznos ne mijenja puno.

Kod 70 posto ljudi, kolesterol u prehrani ima zanemarive učinke na krvnu sliku. Kod ostalih 30 posto postoji blago povišenje LDL kolesterola, ali HDL (koji zapravo štiti) također raste. Isto je i sa zasićenim mastima. Istraživanja pokazuju kako ljudi koji imaju visoku razinu LDL-a imaju manji rizik od srčanih bolesti.

3. Meso uzrokuje srčane bolesti i dijabetes tip 2

Srčane bolesti nisu bile velik problem do ranog 20. stoljeća, a dijabetes tip 2 je postao pošast prije nekoliko desetljeća.

Te su bolesti novijeg datuma, dok je meso hrana iz historije. Ljudi su ga jeli od kada postoje. Kriviti “staru” hranu za nove probleme nema apsolutno nikakvog smisla.

Srećom postoje dva velika istraživanja koja idu u prilog ovim tvrdnjama. Godine 2010. naučnici su objavili podatke 20 istraživanja koja su uključivala 1 218 380 ljudi. Nije pronađena veza između konzumacije neprerađenog crvenog mesa i srčanih bolesti i dijabetesa. Evropsko istraživanje nad 448 568 ljudi također nije našlo vezu između neprerađenog crvenog mesa i ovih bolesti.

Ali, oba istraživanja su pronašla veliki rizik kod ljudi koji jedu mesne prerađevine. Zbog toga je vrlo bitno znati razliku između crvenog mesa i mesnih prerađevina. Procesuirana, prerađena hrana je općenito štetna i treba je izbjegavati.

4. Crveno meso uzrokuje rak

Ovdje se stvari kompliciraju. Istina je da je konzumacija prerađenog meso povezana s rizikom od raka, osobito rakom debelog crijeva. No kod neprerađenog mesa, stvari nisu toliko jasne. Iako nekoliko istraživanja pokazuje kako i neprerađeno meso može dovesti do rizika od raka, postoji i druga strana. Revizija studija, jedna koja obuhvaća 35 istraživanja, a druga 25, pokazala je kako su štetni učinci neprerađenog mesa vrlo mali za muškarce i nikakvi za žene.

Čini se međutim kako je priprava mesa ključna za zdravlje. Kad je meso prekuhano ili preprženo, može oblikovati spojeve poput heterocikličkih amina i policikličkih aromatskih ugljikovodika, koji su uzrokovali razvoj raka kod pokusnih životinja.

Zato treba izabrati nježnije metode pripreme mesa i uvijek odstraniti zagorene ili spaljene dijelove. Ne treba znači izbjegavati crveno meso, nego ga pripremiti na pravi način. To ne vrijedi samo za meso – pregrijavanje može izazvati štetne spojeve kod drugih vrsta hrane.

5. Ljudi su prirodni biljojedi i nisu “dizajnirani” za konzumaciju mesa

Neki vegani tvrde kako ljudi nisu “dizajnirani” za meso. To je međutim potpuno pogrešno. Ljudi i praljudi su oduvijek jeli meso i naša su tijela vrlo dobro prilagođena za njegovu konzumaciju. Naš probavni sistem uopće ne nalikuje na onaj biljojeda. Mi imamo kratko debelo crijevo, dugo tanko crijevo i puno hlorovodične kiseline u želucu da pomogne razbiti životinjske proteine.

Dužina različitih dijelova našeg probavnog sistema je negdje između duljina mesojeda i biljojeda, što ukazuje na to da su ljudi “dizajnirani” da budu svejedi. Vjeruje se da se ljudski veliki mozak razvio jer smo jeli hranu životinjskog porijekla. Ljudi najbolje funkcioniraju kad jedu i meso i biljke. I točka.

6. Meso je loše za kosti

Mnogi ljudi vjeruju kako su proteini loši za kosti i dovode do osteoporoze. Kad jedemo proteine raste kiselost organizma pa tijelo uzima kalcij iz kostiju i preusmjerava ga u krvotok kako bi se neutralizirala kiselina.

To je međutim kratkoročni učinak, jer istraživanja pokazuju kako protein zapravo ima korisne učinke na zdravlje kostiju. Postoje dokazi kako je prehrana bogata proteinima povezana sa manjim rizikom osteoporoze i lomova u starijoj dobi.

7. Meso je nepotrebno

Istina, možemo preživjeti bez njega, ali to ne znači da trebamo. Kvalitetno meso ima puno hranjivih tvari koje su dobre za naš organizam. To uključuje kvalitetne proteine, vitamin B12, kreatin, karnozin i različite topive masnoće koje vegetarijanci i vegani često nemaju.

Možemo živjeti bez mesa, ali nećemo doseći optimalno zdravlje i iskoristiti sve blagodati nutrijenata koje nam priroda nudi. Isto vrijedi i za sve ostale grupe hrane, poput žitarica, mahunariki, povrća, riba, jaja…

No kvalitetno meso je najbliže savršenoj hrani za ljudska bića, jer sadrži gotovo sve hranjive sastojke koji nam trebaju. Nije svo meso naravno isto. Nabolje je ono životinja koje se slobodno hrane i pasu ili jedu hranu koju bi jeli u prirodi.

8. Od mesa ćete biti debeli

Meso je bogato masnoćama i kalorijama, ali je isto tako i jedan od najboljih izvora bioraspoloživih proteina koji razgrađuju, apsorbiraju i upotrebljavaju hranu.

Prehrana bogata proteinima može potaknuti metabolizam da gubi 80 do 100 kalorija dnevno. Nekoliko istraživanja pokazalo je da ako povećate unos proteina u svoju prehranu, automatski smanjujete i unos kalorija za nekoliko stotina i stavljate gubitak težine na autopilota. Više proteina znači i povećanje mišićne mase.

Izvor: Trusty.hr



Pratite nas na FB!
Lajkujte i podržite našu stranicu
×
Did you like it?
Share it on Facebook
  Pratite nas na Facebooku